"Uvod u transhumanizam - aktivni put ka čoveku sutrašnjice" je bila tema na tribini Društva ljubitelja fantstike "Lazar Komarčić" koja se ponovo vratila u Salu na prvom spratu Doma omladine. Međutim, ovo zapravo nije bilo predavanje već jedan "uvodni razgovor" sa biologom Draganom Tabakovićem (najavljeni astronom Milan M. Ćirković nije došao). U uvodnoj reči Zoran Stefanović, predsednik "LK", je istakao kako je transhumanizam za neke opasna ideja, dok je za druge nužnost, kao i da će o ovoj temi biti još reči u klubu - naročito na predstojećem Beokonu gde će biti održano par predavanja.
Tokom razgovora koji je usledio moglo se čuti dosta primera o rasipničkomn ponašanju prema postojećim resursima koji ubrzo neće biti dovoljni čovečanstvu, kao i potrebu da se nešto uradi po tom pitanju. Tabaković je naročito bio ubedljiv kada je govorio o hrani - kako sa stanovišta unapređenja ishrane ljudi, tako i onome šta se "natura" kroz lance brze hrane (o čemu će se uskoro voditi posebne tribine u Domu omladine). S jedne strane zaključak bi mogao da bude jednostavan - kada bi više upotrebljavali pamet svima bi nam bilo bolje!
Pošto je razgovor često skretao i "skakutao", naročito kako se veče bližilo kraju, dotaknute su mnoge interesante teme, ali je stoga možda izmicala neka opšta slika - šta zapravo predstavlja transhumanizam. U pitanju je svojevrsno razmišljanje o budućnoste koje je zasnovano na premisi da ljudska vrsta u svom sadašnjem obliku ne predstavlja kraj evolutivnog razvitka čoveka, već pre njegov početak!
S jedne strane to je intelektualni i kulturni pokret koji afirmiše mogućnost i poželjnost suštinskog poboljšavanja ljudske situacije kroz primenu razuma, posebno korišćenjem tehnologije da se uspori ili eliminiše starenje i ogromno povećaju ljudske intelektualne, fizičke i psihološke sposobnost.
S druge strane to je istraživanje posledica, obećanja i potencijalnih opasnosti korišćenja nauke, tehnologije, kreativnosti i drugih sredstava da se prevaziđu temeljna ljudska ograničenja.
Sam termin "transhumanizam" je skovao jedan od najvećih biologa 20. veka ser Džulijan Haksli, u istoimenom eseju iz 1957. godine. Među najvažnije intelektualne prethodnike transhumanizma u istoriji ideja navode se engleski filozof iz XVII veka Frensis Bekon, pisci Herbert Džordž Vels i Olaf Stejpldon, teolog i paleontolog Pjer Tejaa de Šarden i naš pronalazač Nikola Tesla. Među današnjim SF piscima koji se vezuju za transhumanizam poznati su Vernor Vindž i Čajna Mjevil. |
|
|
Users' Comments  |
|
Average user rating
(0 vote)
|
|
Add your comment
|