 Predavanje o Arturu Č. Klarku U ponedeljak, 7. aprila, sa početkom u 19 sati u maloj sali NKC-a održaće se tribina posvećena nedavno preminulom velikanu naučne fantastike, Arturu Klarku. Na tribini će govoriti Dr Zoran Živković, poznati pisac, lični prijatelj Artura Klarka i jedan od najboljih poznavalaca njegovog dela. Razgovor o nedavno preminulom piscu-naučniku, vidjenom iz ugla Zorana Živkovića, izdavača, prevodioca i ličnog poznanika Artura Klarka. Takodje, ovo je razgovor i o odumiranju naučne fantastike i, uopšte, koncepta budućnosti, čiji je poslednji veliki prorok bio upravo Artur Klark.
Ser Artur Čarls Klark je britanski pisac i pronalazač. Uz Isaka Asimova smatra se najpoznatijim piscem naučne fantastike ali za razliku od njega Klark se čvrsto drži nauke i njenih realnih dometa i hipoteza. Glavne teme njegovih romana i priča su istraživanje kosmosa, mora i vremena, mesto čoveka u vasioni i posledice ljudskih kontakata sa vanzemaljskim inteligencijama.
Njegov najveći doprinos nauci je ideja da bi geostacionarni sateliti mogli da se koriste kao komunikacioni releji. U njegovu čast, Međunarodna astronomska unija nazvala je geostacionarnu orbitu (42.000 km) Klarkovom orbitom.
Godine 1951. napisao je kratku priču Stražar (engl. The Sentinel) koju je poslao na jedno BiBiSi-jevo takmičenje. Priča je odbijena na tom takmičenju i komisija ju je ocenila veoma lošom. Međutim, 1964. će ta priča postati glavna inspiracija za njegovo verovatno najpoznatije delo i film koje je napisao zajedno sa Stenlijem Kjubrikom - 2001: Odiseja u svemiru (premijerno prikazan 1968). Tokom duge i plodne karijere, napisao je više od stotinu knjiga koje su prodate u milionskim tiražima širom sveta. Poznatija Klarkova dela su "S druge strane trane neba", "Pad mesečeve prašine", zbirka pripovedaka "Sastanak sa Ramom", zatim: "2010: Druga odiseja", zbirka pripovedaka "Pesme daleke zemlje", " 2061: Treća odiseja", i "Susret sa meduzom". Od 1956. godine živi u Kolombu u Šri Lanki. 1988. konstantovano je da boluje od post poli sindroma i od tada je vezan za invalidska kolica. Britanska kraljica Elizabeta II ga je 2000. godine proglasila vitezom. Preminuo je 19. marta 2008. |
|
|